Skyrock.com
  • ACCUEIL
  • BLOGS
  • PROFILS
  • CHAT
  • Apps
  • Musique
  • Sources
  • Vidéos
  • Cadeaux
  • Cashback
  • Connecte-toi
  • Facebook
  • Google+
  • Crée ton blog

Hammadi-Jah

Masquer Voir son profil
Photo de Hammadi-Jah
  • Suivre
  • Envoyer un messageMessage
  • Voir son profil
  • Plus d'actions ▼
  • Partager
  • Offrir un cadeau
  • Bloquer
  • S'abonner à mon blog
  • Choisir cet habillage
  • 23 sources
  • 23 fans
  • 14 honneurs
  • 135 articles
  • 39 kiffs
  • 80 commentaires
  • 6 164 visites

Création : 15/08/2013 à 22:41 Mise à jour : 06/03/2018 à 11:52

PULLO HANNDE

Firde gannde kese e pulaar (fulfulde) mbela fulɓe e yiɗɓe fulfulde (pulaar) ina naftoroo,
Mbellemma ɗemngal yiitetaake so wonaa nde heƴñaa e gannde, leñol ɓamtotaako so wonaa huutorii ɗemngal mum e fannuuji kala.

Njiilaw hoɗdiiɓe e ngoo weeyo luggiɗngo.

    Hanti kam neɗɗo yananaama won'de ɗo woni ɗo way ko no woodaani nih, sabu Ngaawe ko ɗaŋel pamarel, Naange ko koodel tokosel so waɗdaama e milyaaruuji koode catiiɗe nge, tawde ɗaŋe ina keewi e ngoo weeyo luggiɗngo, waasataa ɗo nguurndam woni e wootere e majje,
   Ngaawe jeyaa ko e seto-naange, rewniinge ɗaŋe 8, ina mbanngoo e magge.
    Naange ne jeyaa ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngaal lillungal ina mooɓi ko ɓuri 200 miliyaar hoodere, keedɗen ko sera e lillungal he.
    Ngal lillungal kadi teelaani, ngal lommbii ko e nder ɗaccere lilluɗe ɓadondirɗe gabbatooɗe e 30, ko heddii ko, ko lilluɗe goɗɗe cariiɗe e weeyo fof maa ɓur 200 miliyaar lillungal.
    Jooni kam en puɗɗiima yananeede ɗum no way mawnude ni waasataa wooda ɗo nguurndam woni,
    Njahen to Yumma Njenaare walla Mbaañ, heewɓe cikkatnoo yimɓkon pamaron ina koɗi toon, e yonta 19 ɓo lonngotonooɓe ɗaŋre nde ina cooynotonoo e dow mayre ko way no gammbi walla caalli gasaaɗi portiiɗi, ɓe ɗeɓi yananeede ko junngo gollii ɗiin caalli.
    Hitaande 1894 ganndo koode gooto yaltini natal wertaango Mbaañ ina feññini heen ɗiin gammbi walla caalli gasaaɗi.
    Hannde kam en nganndii won'de ɗaŋre nde meeɗiino waɗde ndiyam sabu baɗte ndiyam ina laaɓti heen, balwaltirɗi e caalli joorɗi, jiydaani e bere mawɗe ɗo maaje e ilameeje lattinino .
   Nguurndam ɗam ngannduɗen ɗam iwata tan ko e ndiyam e karbon, ndiyam ɗam noon ala-e-sago wona ndeelam, ko ndeen ɗam waawata jillondirde e karbon weeɓna jokkondiral hakkunde mum e geɗe goɗɗe haa mbaawa mahde mahre ɓurnde hittude e jiiɓaade.
   Mbela ndiyam wona ndeelam ɗaŋre nde ɗam woni nde fotaani ɓadaade Naange no feewi, fotaani kaddi woɗɗude haa ɓurta, so woɗɗii no feewi ndiyam fenndoto haa yoora wonta ɓooɗde, so ñoosiima e naange no feewi wawña haa wonta cuurki faya dow.
   Tolno nguleeki e dow ɗaŋre fawii ko e tekkeendi faandu henndu huuriindu e dow mayre, sabu ko faandu ndu dammbata nguleeki ki e dow ɗaŋre he.
   E dow Ngaawe, carfe  naange cooroto e faandu henndu he haa mema leydi nduuya peewta dow to weeyo, kono huunde e nguleeki carfe ɗe haggat e faandu henndu ndu ɗuum wiyetee hido-faandu henndu (effet de serre), so ɗum alaano ɓuuɓol doolnatno e dow leydi haa wonoya -15 degre selsis!
   Haa jooni ngarten e Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre woni ko e nokku moƴƴo hakkunde mayre e naange, kadi e nde jogii faandu henndu, kono tan ndu tekkaani no feewi, ɗuum waɗi ndu waawaa dammbude nguleeki no haanirta ni, ɗuum waɗi hakindo nguleeki toon ko -60 degre ɗuum ko ɓuuɓol mawngol, wadde ndiyam ndeelam woodataa saka wooda ko wuuri heen.
   To lobbuli to noon penndam karbon ina toon won'di e ndiyam penndiɗam, maa taw ni mbiinam ina to nder leydi to, alaa ko haɗi kullon pamaron wuurde toon..!
   Hitaande 1976 baagal Wiking etiima yuurnaade batte nguurndam e dow Yumma-njenaare kono ronkii heɓde heen ko laaɓi, hannde weeyo ɗaŋre nde no way ni waawaa huufde nguurndam, kono duuɓi miliyaaruuji 4 caggal weeyo ɗaŋre nde ɓurnoo saɓoran'de nguurndam.
    Hitaande 1996 wiɗtooɓe ameriknaaɓe kollitii won'de njiyi batte nguurndam mikrobaaji e haayre siirtiinde ummiinde Yumma-njenaare yani e leydi, kono annduɓe heewɓe njeddii ngoon wiɗto, nguurndam woodata tan ko ɗo ndiyam ndeelam ɓooyi wejaade, balwaltirɗe keewɗe ina e dow ɗaŋre he kollirii won'de ndiyam keewɗam dogii heen ko ɓooyi.
   Ngam ɓeydaade laaɓtindaade ngonka ndiyam e dow Mbaañ, baage goɗɗe neldaam  toon hitaande 2004, Ameriknaaɓe neldii baage ɗiɗe deegooje e dow wertaango Mbaañ, ɗe mbiɗa ɗe mbiɗta leydi mayre, ɗe ngasa e ndiƴo yoorko ngam ubbitde ko meeɗnoo wuurde heen so meeɗiino kay.
   Baagal Oropnaaɓe "Mars express " ne tiimat ɗaŋre woɗeere nde ngam fooynaade walla boom yuurnaade haa nder leydi mayre fotde kilometruuji seeɗa e ballal radaar, mbela ina waawa sooynaade nder toon penndiɗam walla wimmbanuuji baɗɗi mbiinam.
   So tawii maaje meeɗiino woodde e dow Mbaañ, gaas CO2 gonɗo e faandu henndu ndu saayat e ndiyam he, diƴa les e nder kaaƴe booge, ɗeen kaaƴe ina poti yiyeede e dow wertaango Mbaañ so eɗe ngoodi.


    Jaayre ko ɗaŋre ɗiɗmere e seto-naange so a ummiima to magge, ɗo nde woni ɗo e nde foti waawde huufde nguurndam kono haɗi ko faandu henndu mayre ina tekki kadi sukki, ɗuum waɗi ko dammbotoo e nguleeki ina ɓurti, hakindo nguleeki e dow mayre ko 400 *C wadde ndiyam ndeelam wonataa toon saka wooda ko wuuri toon.
    Ɗaŋre Ɗiiña walla Batuure ina ɓadii naange no feewi ina wuli wonotaako.
Rojju, Fommo Mbuun e Paamte fo ina ngoɗɗi naange kadi ko ɗaŋeeje keneeli ɓoli, ɗeen mbaawaa huufde nguurndam.
     Kono woto ngoɗɗitoɗen ɗeen ɗaŋeeje sabu won ko ɗe ndewni ko jari waɗtude hakkille.
      Rojju ina rewnii lebbi keewɗi, Oroppaa ko heen jeyaa, nduun lewru ko muhiindu penndiɗam haa woorti, kadi cirƴe ndiyam moolanaaɗe ina njalta e lewru faade weeyo, wadde nder mayru ina wuli fotde ko saaynata penndiɗam ɗam ha ɗam wonta mbiinam walla maayo.
    Ngoon maayo ronkaani waɗde kulle hay so ko pamare no feewi.
Fommo walla Galliire kadi ina rewnii lebbi keewɗi, wiyeteendu Titan ndu ina mari faandu henndu nanndundu e ndu Ngaawe joginoo e fuɗɗoode tago mayre, Ameriknaaɓe e Oropnaaɓe neldiino to mayru baagal ina wiyee Kasinii-hiigens ngal waɗi duuɓi jeeɗiɗi e laawol, nde ngal yottii ngal wam'biti Hiigens e lewru he, ko yiyaa toon e kaawisaaji ngasataa, kono tan humpito laaɓngo heɓaaka so won ko wuuri toon.
   Baagal Kasinii ɓaawo nde wam'biti Hiigens jokki wanngaade Galliire ngam jokkude wiɗto.
   Anselaad ko lewru woɗndu e lebbi Galliire ndu ɗeɓi wayde ko no Oroppaa ni, ala-e-sago baage gasooje haa keɓtoo maaje gonɗe nder lebbi ɗe, neldee toon nde keɓen ko laaɓi, ko ɗuum woni daawal maɓɓe garowal.
   Nde wonnoo pellitɗo aanaani, jiylotooɗo majjere wiyetaake haaɗ ɗo, njalten seto-naange payen to naangeeji ɗi ngasataa e ngoo weeyo sabu koode ɗee kala ko naangeeji ɓoli, waɗde waasataa ɗo wootere e majje rewnii ɗaŋre huufnde nguurndam.
    Ko hitaande 1995 ɗaŋre nde jeyaaka e yuɓɓo-naange fuɗɗi yiyteede e juurnirgal ndoogu to Farayse, gila ndeen yimɓe ceeraani e yiytude ɗaŋe goɗɗe.
   Hannde eɗen njahra e ɗaŋe 3726 jiytaaɗe e weeyo, e yuɓɓooji 2 792 kono ina heddii ko heewi sabu ko famɗi fo milyaaruuji 100 ɗaŋre ina e Lillungal men Fedannde Malaaɗo, ɗuum noon waasataa wooda e majje huufɗe nguurndam.
   Tawde sooynaade ɗaŋre weeɓaani, haala haalaaka wonɓe heen, wadde hol feere cakkaten mbela gannden won wuurɓe e ngoo weeyo luggiɗngo?
   Eɗen mbaawi werde noppi keɗtoɗen dille maɓɓe, so tawii eɓe ngoodi eɓe njahri yeeso ma ɓe caak  bempeƴƴe rajo baŋ-yoo-baŋ e nder weeyo, ngam heɓɓaade ɗeen bempeƴƴe beɗi keɗorɗi tafaama caraa e dow leydi, kala wempeƴere rajo ummiinde weeyo daɗataaɗi, eɗi ceeɓi eɗi mbeli nanɗe.
   Ɗiin beɗi keɗtorɗi ina ngoodi to Portoriiko, to Farayse e to Siin e leyɗe goɗɗe.
   Angalateernaaɓe naniino dille kaawniiɗe ina ummii koode, nde ɓe keɗtii ɓe tawi ndeka ko dille hoodere maaynde horŋoore (pulsar), kono haa jooni annduɓe njebbilaani nan'de dille tagoore woɗnde.
    En kaaɗaani e heɗtaade dille tagoore woɗnde tan, hitaande 1972 baagal Piyoonyeer 10 neldaama to weeyo, ina rimndi nulal yimɓe ngam habrude tagoore woɗnde (so tawii ina woodi kay) eɗen ngoodi e dow wootere e ɗaŋe Lillungal Fedannde Malaaɗo, nulal ngal ko alluwal ina siifaa natal debbo e gorko e mbaydi yuɓɓo-naange.
    Kadi baage ɗiɗe ina mbiyee Woyaajer ina nawori beɗi baɗaaɗi saggitorde timmunde ngonka men e dow Ngaawe, ɗeen baage kam njaltii seto-naange.


    Haa hannde to njahraten ɗo, alaa tagoore woɗnde ummiinde e ɗaŋe goɗɗe jokkondiri e yimɓe!


Njiilaw hoɗdiiɓe e ngoo weeyo luggiɗngo.Njiilaw hoɗdiiɓe e ngoo weeyo luggiɗngo.
​ 1 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le mardi 13 février 2018 15:44

Modifié le mardi 13 février 2018 16:12

Lillungal Fedannde Malaaɗo.

   Enen fo nguurɗen ko e ɗaŋre wootere, Ngaawe nde wiyetee, jeyaande e seto-naange, seto ngoo ne jeyaa ko e lillungal koode keewɗe, ngaal lillungal woni lefol cooynoteɗen jamma ina jalba walla ina ranwi, ina soortii asamaan ummaade worgo faade rewo, ngool lefol walla lappol ina yiyee haa laaɓta nde bojel aynoyi, e ngol jogii inɗe keewɗe, won wiyooɓe ngol Laawol jolof.
   Ngool lappol ko koode ɓole (walla naangeeji ɓoli), denndaangal ko cooynotoɗen e koode, ko e lillungal he jeyaa, ɗe ɓadi tan ɗe laaɓti, goɗɗuɗe ɗe ne ko naanagal majje heddi fiy lappol, ngol cooynotoɗen e ndoogu ngol.
   Wadde enen njayaɗen ko e dental koode moolanangal ina wiyee Lillungal Fedannde Malaaɗo, ngal way ko no mbeɗu ni, ngal waɗi calti no koyɗe yaradel ni, ko e gootol e calti he seto-naange lommbi.
   Njaajeendi mbeɗu lillungal ngal ina abboo e 100 000 hitaande lewndu, tekkeendi ndi ko hakkunde 1000 e 3000 hitaande lewndu, Lillungal Fedannde Malaaɗo ko milyaaruuji 200 haa 400 hoodere ndenti e maggal, koode ɗe fo e heewde, hoodere ɓurnde men ɓadaade so naange ɓenni ko Proksima Santoori (Proxima Centauri), ndeen woni ko duuɓi 4.22 lewndu.
   To wuddu lillungal to, koode ɓuri sukkude e ɗiiñondirde, yoga e ɗeen koode ko nayeeje, njaajeendi wuddu ndu ina abbo e 20 000 hitaande lewndu, ko ndeen nokkuure woni wuddu yiriinde lillungal ngal, ina gasa tawa e nde moofti moɗal moolanangal, sabu koode gonɗe e ndeen nokkuure ina kawji no ndogirta, mooɓre moɗal ngal ina sowoo laabi milyoŋaaji 4,5 mooɓre naange !
   So en njaltii wuudu ndu, ma en taw lillungal ngal ina waɗi calti nayi, waɗi ɗiin calti laaɓtude ko waɗde cukkiri koode, gaasuuji e punndi weeyo, ko heen kadi yoga e koode pettata, seto men ngo jeyaa ko e caltol Yooli '' Orion'' , 28 000 hitaande lewndu ina heedi men e hakkunde wuddu lillingal ndu.
   Caltol ngol ina wanngoo haa arta ɗo wonnoo e duuɓi 250 miliyoŋ, ɗuum firti ko seto men tagaa faade jooni, ngo heɓi wanngaade wuddu lillungal ndu tan ko laab 21.


Kelmeendi:
Lillungal Fedannde Malaaɗo: Galaxie de la Voie Lactée
Ɗaŋre: Planète
Ngaawe: Terre
Hitaande lewndu: Année-lumière
Mooɓre: Masse




Lillungal Fedannde Malaaɗo.Lillungal Fedannde Malaaɗo.Lillungal Fedannde Malaaɗo.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le jeudi 25 janvier 2018 15:42

Space X fedde toppitiinde ɗanle to weeyo.

   Fedde Space X ko ameriknaare gollotoonde e nawde laaɗe to weeyo boowal leydi, ñalnde 15 ndu lewru ɓe mbaɗii taaɓannde mawnde to bannge huutoraade dammpooje dimndooje faade to weeyo, ko yawti, kala dampowal kuutorangal ngam nawde huunde walla neɗɗo to weeyo, ngaal kam heewi ko haljiteede e joñeede sabu ngal waawa huutoreede laawol goɗngol, ɗuum ina way no wontii daartol ɗo Space X,
   Ñalnde 15 bowte 2017, Space X roondaniima wonɓe to Lulnde Hakkunde Leyɗeele to Weeyo (ISS), njooɓaari maɓɓe, ko ɓe poti ñaamde e yarde dumunna, ndiin njooɓaari waɗaa ko e faandu ina wiyee Dragon, nawi ndi ko dampooje meeɗnooɗe nawde goɗɗum to weeyo, ɗuum ina yeñcina jawdi mbaɗateendi heen ndi no feewi, weeɓtina yahde to weeyo.
   Space X heewi gollirde ko huutorinoo, ko e nawde beeyweeye to weeyo, nde wonnoo beeyweeyngal hay so ina tiiɗi to ngalu ne, waasde ngal ɓuri waasde njooɓaari keborndi nawananeede yimɓe to lulnde to, ɗuum noon rimndude ndiin njooɓaari e dampowal meeɗnongal huutoreede ina waɗi kulhuli mawɗi, kono tan yuɓɓi no haanirta ni, kadi yimɓe ɓeydiima jogaade hoolaare e karallaagal ndeen fedde nde Elon Musk woni mawɗo mayre.
   Ko ɓe ɓamti e dampowal he ina heewi, gila e hoggo ngo haa e looɗe kuɓɓam, yanti heen cereeli e geɗe goɗɗe meeɗnooɗe yahde to weeyo, woni ko ɓe kaljiti walla ala-e-sago ittee ko tenngaade nguleeki, korwe yiite et geɗe goɗɗe memnooɗe ndiyam geeci nde artaa e dow ɗaŋre nde.
   Ngal daawal e ɓamtude geɗe kuutoranooɗe ko battamlamiiwal sabu maa weeɓno yahde to weeyo boowal ngaawe, teeŋti noon wonan'de sooynotooɓe feran'de Yumma-njanaare walla Mbaañ.
   Ñalnde 17 nde, faandu rimndundu njooɓaari wonɓe to weeyo ndu dañii seŋaade e lulnde he no haanirta ni, ko ngool lappol woni 13 wol ngol Space X nawanta ɓe njooɓaari, faandu Dragon nawii fotde 2.1 ton ko ñaamatee e gollirɗe gannde goɗɗe.
   Maa faandu ndu seŋo toon haa 13 Siilo (janvier), ko woni e mayru ko rimtee haa laaɓa, oon tuma ndu rimndee geɗe kaljitaaɗe e gollirɗe gannde, ndu yowtoo ngam artude e dow ndiyam maayo fiiltiingo Pasifik sera Meksik.
   Ko faandu Dragon tan woni laana mbaawka yahde to weeyo arta e dow leydi tawa alaa ko boni e mum.
 Space X fedde toppitiinde ɗanle to weeyo.Space X fedde toppitiinde ɗanle to weeyo.
​ 0 | 1 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le mercredi 27 décembre 2017 16:32

Baage! nanɗe men e gite men to weeyo.

       Keneeli naange e ciiñsiiñƴe magge jawsuɗe, kaaƴe kayhaytooje e weeyo tawa ndogata ko e njaaweeki kulɓiniiki, ɗuum fo haɗaani aadee neldude baage diwooje e deegooje to ɗaŋe goɗɗuɗe,
     E dow Yumma-njenaare, yaama kadi e dow wooturu e lebbi Rojju baage nani njiyloo anndin'de men ko woni e dow ɗee ɗaŋe, mbela meeɗiino wuureede walla boom so tawii won ko wuuri e majje jooni.
 
    Gila neɗɗo yiyti neldude baage to weeyo hedde kitaale 1950, o neldii toon ko ina abboo e 200 baagal. ɗeen baage ngoni gite e noppi annduɓe weeyo e nder lugiiɗeeki maggo, eɗe njaha to ɓuri woɗɗude e seto-naange e ɓaawo mum ngam natde, ɓetde, ɓamde keele e dow lewru, laaciije e kaaƴe goɗɗe, ɗum fo ngam faamde mbayde ɗeen kuule e ngonka majje e nder  ngoo weeyo luuggiɗngo.
   Ko adii fo ɗeen baage ina poti hattan'de doole eggooje ɗe e leydi naantnaɗe weeyo, sabu yaltude ɗaŋre men Ngaawe weeɓaani, naamndi ko doole oole, yanti heen kade ala e sago baage ɗe mbaawa kadi daɗde ciiñsiiñɗe naange lorlooje, ɗum fo naamndi ko karallaagal mawngal to bannge ganndal jamɗe e geɗe goɗɗe peewnirteeɗe ɗeen baage.
   Yumma-njenaare walla Mbaañ jeyaa ko e ɗaŋe, ɓuuɓde ɗe henndu dogata e dow mum, leykal ruuya haa wonta dunubba asamaan ɗaŋre nde wojja joy sabu punndi leydi mboɗeeri, ndeen ɗaŋre waasataa waɗde ndiyam hay so ɗam wonaa ndeelam, etee eɗen nganndi won'de ndiyam woni ndaɗɗudi nguurndam, jippin'de baage e dow ndeen ɗaŋre weeɓaani sabu so peeje cakkaaka baagal arda doole suma gila memaani leydi mayre, walla yana e dow wertaange he hela haa moñño.
   Titan ko wooturu e lebbi Galliire, ɓuuɓol e dow nduun lewru tolniima ɗo gaas ina wiyee metaan fiy caalli hakkunde kaaƴe ndiyam penndiɗam, kaaƴe ɗe no mbiyrumi ni wonaa leydi, alaa ! ko ndiyam mbelɗam tigi yoori ɗoon haa woni kaaƴe toowɗe ɗe mbeeɓaani helde, ndeelam ngoɗɗam ina waama e dow majje no ndiyam ni kono wonaa ndiyam ko gaas ina wiyee Metaan.
Ngam yilloyaade Titan maa baagal kasini waɗi duuɓi 7 e laawol yotti wambiti baagal goɗngal e dow lewru ɓuuɓndu reyum ndu, nate ɓamaa, faandu mum henndu wiɗta, ganndal dañaa ɗoon.
    Baagal so ɓoccitiima Ngaawe, ina doga 19 ujunere kilomeeteer e nder waktu gooto, wadde so ɓadoyiima ɗo fay to ala e sago usta njaaweeki mum haa waawa jippaade, ɗuum ko peeje mawɗe ngoni ɗoon, ko adii fo so ɗaŋre nde ina waɗi faandu henndu, baagal ngal ɗaccitat paarasitawal mum fiya faandu usta doole jippagol maggal, so tawii ngal ɓadiima leydi ɗaŋre nde, ɗemɗeme nay jayngol puufa les baagal he ngam haa jooni ustude doole jippagol ngol, kono tan suwaa gasde taw, so heddiima tan a ngal jogori memde leydi, ngal wuttat paali mbuuma ngal, son gal memii leydi ngal ruuya a ngal denkoo haa ngal deeƴa, paali ɗi ɓoomta, ngal soomtoo, ngal reega e leydi he, ɗuum woni golle maggal puɗɗoo.
   Ngarten e daartol baage, adii werleede e baage weeyo ko Lunik, ko ɗe baage tate, gadanal ngal nde werlaa faade lewru woop ndu, ɗiɗmal ngal yaniri e dow mayru doole heli, tataɓal ngal noon kam dañiino natde hello lewru wirniingo ngo, ɗeen baage werlinoo ɗe ko leydi ina wiyee URSS hataande 1959.
   Ñalnde 31-siilo 1966, Lunik 9 woni baagal gadingal tellaade e dow lewru, ngal holliri won'de ndeka wertaango lewru ina tiiɗi, ina yaɓɓoo ɗuum noon yimɓe ina mbaawi yahde toon, ko kanngal kadi adii neldude nate wertaango lewru, maa ɗe ngon 9.
   Ameriknaaɓe ne njippini baagal mumen gadanal e dow lewru ko hitaande 1966, ngal wiyetee ko Surveyor 1.
   Gila ndeen faade hannde, baage ceeraani e nuldeede to weeyo ngam wiɗtude e yillaade ɗaŋe, laaciije e kaaƴe goɗɗe kayhatooje e luggiɗeeki weeyo, ko wattindi ko ko baage deegooje nuldaa to Yumma-njenaare, ndeen ɗaŋre ɓuri yilleede e ɗaŋe goɗɗe ɗe fo.
Baage! nanɗe men e gite men to weeyo.Baage! nanɗe men e gite men to weeyo.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le mardi 31 octobre 2017 16:46

Fuɗɗoode Naange e seto mum.

   Ɗaŋre men Ngaawe jeyaa ko e yuɓɓo naange, ɗuum firti ko ndi leydi ndi ngonɗen e dow mum jeya e seto rewngo e hoodere ɓadiinde men nde mbiyeten Naange walla Njaana, Wadde Ɗiiña, Jaayre, Ngaawe, Mbaañ e ɗaŋe goɗɗe ganndaaɗe ɗe fo ko ko mbanngatoo e Naange, ina way no ko Naange tammbii denndaangal ɗaŋe catiiɗe nge, ko ɗum wiyetee yuɓɓo walla seto-Naange.


Dulɓitagol Njaana walla Naange


   Sikke alaa, neɗɗo tawaaka nde seto-naange tagatee kono won e ƴeewtindo e juurnitagol ndokkata annduɓe eɓɓin'de no ngo tagiraa, etee tawa ko ɓe eɓɓini ko ina ɓadii goonga no feewi.
Hitaande 1755, filosof ina wiyee Emmaniyel Kant hollitiino won'de seto naange fotata iwide ko e duulal gaasuuji, nde lonngirgal les-mboɗirka (infrarouge) Spitser feewnaa goongɗinii ko oon haalnoo gila yontaaji ɗiɗi e feccere caggal.
   Karallaagal kesal ina walliti annduɓe weeyo hannde e humpitaade tago koode (naangeeji), no ɗe tagortoo haa ɗe mboya, hol ko rewi e majje haa yuɓɓa waya no naange e seto mum nih.
   Naange, ɗaŋe e ko ɗe ndewnii e lebbi, lefol kaaƴe kayhaytooje hakkunde Mbaañ e Rojju, yanti heen lefo Kiwiper fo jeyaa ko e seto-naange, seto ngo noon woni ko e gootal e cate Lillungal men Fedannde Malaaɗo (galaxie de la voie lactée).
   Ko e duuleeje gaasuuji mawɗe naangeeji pettata, ɗeen duuleeje ina mbaɗa gaasuuji e punndi, mawnugol majje ina wona duuɓi teemedde lewndu (année lumière).
   Duuleeje mawɗe baaɗe noon ina ngoodi hannde e weeyo, annduɓe e yuurnotooɓe geɗe weeyo cooyniima duulal e nder ɗatal Yooli (constellation d'Orion) walla koode Baawngal, ɓe cooyniima goɗngal kadi to ɗatal Gallaaɗi burgal bannge worgo, ngaal duuldal wiyetee ko Kareen.


Iwdi seto-naange
    Wonnoo ɗo ko ina wona wonataa, duuɓi milyaaruuji 4 e feccere caggal hannde, duulal mawngal wiifnino e ceɓal gootal e ceɓe Lillungal Fedannde Malaaɗo, e nder duulal he  ko ɓuri haawnaade ina waɗa toon, ruulde sukkunde haa ɓurti, waɗnde ndiƴƴam (hydrogène) e gaas goɗɗo  ina wiyee heliyoom, ndeen ruulde ina yirloo no duleendu ni.
   Jirlagol ngol ina ɓeydoo yaawde haa ruulde nde mabbi waati no mbeɗu sabu pooɗal, ruulde nde jokki ɗehaade e werbiɗde, nguleeki e nder mayre jokki doolnude, to wuddu ruulde werbiɗnde to jaynge ruppitii , yaynii way no annama-hoodere, ko ndeen hebori wontude Naange.
   Annama-hoodere nde, ina belloo kala ko ɓadii nde e kaaƴe e gaasuuji jawsuɗi, ende ɓeydoo mawnude, jawsude e jalbude, ɗum yeeri noon duuɓi miliyoŋaaji 50, nguleeki mayre tolnii 15 miliyoŋ degre, ko ɗoon nde waɗti jappilde ndiƴƴam, doole fooyre nde ɓeydii no feewi, wattan fo annama-hoodere nde wonti naange ngee nge cooynotoɗen.
   Ko naange mooɓi ko ɓuri heewde e duulal fuɗɗoode ngal, 99.86% e mooɓre seto-naange ko kannge, ko heddii ko feccaa e ɗaŋe, hay ɗuum ne ɗaŋe Rojju e Fommo nawi ko ɓuri doolnude e ko naange heddi ko, ɓaaw ɗuum keletine ɗe ndoɓindaa woni Ngaawe (Leydi) e ɗaŋe tokoose dewɗe e Naange ɗe, Wadde leydi ko punndi tan.
   Ndeen Naange fettii yayniima, boygol magge deeƴaani no feewi, e nge fuupa ko heewi e gaasuuji ndiƴƴam e heliyoom faade weeyo, ngaan saanga hay ɗaŋre wootere woodaani, ko kedde mbeɗu punndi duulal ngal tan heddii seeɗa, ina satii naange nge, ina yirloo, e dow jirlagol punndi ndi gabbe mayri ina pelɓondira kadi leemondira haa ngonti kaaƴe tokoose, ɗeen ne ndenti mahi kaaƴe mawɗe, ɗe kawriti ɗe ñukondiri ɗe mahi ɗaŋe, to seraaji mbeɗu to ko kedde gaasuuji ɓuri heewde toon, ɗiin gaasuuji ne ndenti piy paali moolanaaɗi woni ɗaŋe Rojju fay caggal.
   Nde wonnoo ko felɓondiri fo heewi ko yaltin'de jayngol, kaaƴe pelɓondiɗe ɗe caayi ngonti loopal murlal gulngal, kala ko ɓadii ngal, ngal belloo yana e maggal, ngal jokki ɓeydaade mawnude, ko noon tan haa ɗaŋre Ngaawe tagii haa feewi, e nder nduun iiñcuru, ɗaŋel yani e Ngaawe ko heewi e loopal gulngal dalƴi serindii ina yirloo haa muriliɗi, ngaal woni lewru.
   Duuɓi 100 miliyoŋ ɓaawo goodal seto-naange, lefol kaaƴe darii caggal ɗaŋre Mbaañ, ngool lefol ko naange bellii kaaƴe kayhaytooje e weeyo jooki ɗe hakkunde Mbaañ e Rojju, ɗe ndeggondiri no lefol ni haa taartii Naange.
    Rojju, fommo, mbuun e paamte ko paali gaasuuji mawɗi, ɗi keedi ko wattan seto naange, Pluton noon nde wonnoo lappol mum nanndaani e lappi ɗaŋe goɗɗe ɗe, kadi ina famɗiri won'de ɗaŋre, nde yaltinaama e ndeen fedde hitaande 2006.
   Caggal Pluton ko kaaƴe haa mbay no leydi ndeggondiri toon mbaɗi lefol biyetengol Kiwipeer , caggal ngool lefol ruulde Oort woni, ko toon yoga e koode laaci ummotoo.
 Fuɗɗoode Naange e seto mum.Fuɗɗoode Naange e seto mum.Fuɗɗoode Naange e seto mum.Fuɗɗoode Naange e seto mum.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le mercredi 18 octobre 2017 17:37

Ɗatewol.

   Ko lefol koddirangol e ndoogu, lommbungol lappol Ngaawe wanngotoo Njaana, njaajeendi ngool lefol diwaani 18 degere, ko e hakkunde maggol Ngaawe yahta.
   Lewru ne e denndaangal ɗaŋe dewɗe e naange ko e maggol njahata.
   Ɗatewol ngol feccaa ko pece sappo e ɗiɗe, heen feccere kala lommbi ɗatal.
   Ɗatal ko dental koode ɓadondiɗe haa ngannomini natal neɗɗo, kullel walla huunde woɗnde, ngaal natal teskaa innaa, ɗeen inɗe ngoni yoga e renndooji kuutortoo, renndo foo kadi waasataa ko heerorii e inɗe ɗate, sabu koode fulɓe mbiyata junngo ñiiwa ɗe wonaa noon renndooji goɗɗi njiyri ɗe, won heen njiyi e majje ko mbaadi bukkeldi mawndi ( Grand Ourse), ɗuum noon wadde fawii tan ko e neesu renndo e finaa taawaa mum.


   Inɗe dokkaaɗe ɗeen ɗate baɗɗe koode laaɓtuɗe teskinɗe, wallitii e anndude koode ɗe, wertaango ndoogu tonngaa e defte, no ɗe lelorii e ndoogu ni siifaa, heen hoodere fo anndaa ɗo tawetee, sahaa nde arata : ndunngu, ceeɗu demminaare walla dabbunde.


   Haa jooni ngam hoybinan'de yimɓe teskaade koode, ndoogu fecca ko pece ɗiɗe mawɗe, laalagal rewo e laalagal ɓaleeri (worgo), diidol ceerndugol ɗeen laalaaɗe woni peccol.
   
    Ko ni ɗate ɗee lelorii e lefol he:
    Rufi-aawdi, Liingu, Ngayri, Wuune, Pune, Caŋu, Mbaroodi, Waalo, Daaɓtirgal, Yahre, Mbaangu, Mbare.


  So Naange naatii walla jippiima e ɗatal ina wona heen ko ina abboo e lewru hade magge yaltude ngal, nge yaaɓana goɗngal.
Lewru e ɗaŋe ne ina njola e ɗate he, ɓooygol majje fawii ko njaaweendi jahgol majje e ndoogu.
 


Ɗatewol.Ɗatewol.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le mercredi 27 septembre 2017 17:38

Sereendu Laser ɓurndu doolnude huɓɓaama.

    Sereendu Laser ɓurndu doolnude hoɓɓitaama ñalnde 01 silto 2017, e taweede leyɗeele Orop 11 e leydi Riisi, nduun sereendu waɗaa ko leydi Almaañ, maa ndu wallu en e wiɗto seeɓngo luggiɗngo e geɗe pamare tolniiɗe e mittere (atome), sereendu ndu ina seeɓi kadi ina yaawi, ndu fuɗɗotoo gollireede ko e 15 silto.
   Masiŋ tammbiiɗo sereendu ndu njuuteendu mum ko 3.4 kilomeeteer, o woni ko hakkunde gure ɗiɗe, Hamburg e Schenefeld, masiŋ o ina waɗi coggirɗe karfon ( accélérateurs de particules) poocciiɗe, ko koon nawata elektroŋaaji to yakawere doolnunde (haute énergie), gaaltugol koon karfon huɓɓata cereeli X ( rayons X), leerugol cereeli ɗi ɓeydee cowe 10 000 jalbugol majji fuɗɗoode.
   Sereendu laser ndu ina lewña laabi 27 000 e nder leƴƴannde wootere, wadde njuuteeki bempeƴƴe lewñanɗe ɗe ngonata ko hakkunde 0.05 e 4.7 naanoomeeteer ( meeteer peccaaɗo pece miliyaar, heen gootel woni naanoomeeteer).
   Ndu sereendu maa wallu en yaynaade geɗe pamare, tolniiɗe mittere tawa kadi ko e sahaa daɓɓo, kadi maa wallu en e wiɗtude golle geɗe jaawɗe, ko nanndi e moɗmoɗtondiral diƴƴe e ɓaki, yanti heen feññin'de mbaadi ñonkotooji (virus), mahngo ɓakdi gila e jamɗe haa e geɗe goɗɗe e maral mum.


Sereendu Laser ɓurndu doolnude huɓɓaama.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le lundi 25 septembre 2017 17:42

Kasinii e lappol mum lobbol.

   Baagal Kasinii ko masiŋ nulanooɗo to ɗaŋre Galliire, maa won hannde duuɓi 20, ngal waɗii duuɓi 7 e laawol, nde ngal yotti ngal wonii e weeyo ndeen ɗaŋre duuɓi 13.
   Baagal ngal waɗii wiɗtooji paayodinɗi no feewi, sabu ngal suuɗtii geɗe ɗe nganndanooka,
    ko adii fo, e lappol maggal, ngal wirtiima ɗaŋre Rojju (Jupiter) ɗo ɓadii ñalnde 30 bowte hitaande 2000 ngam naftoraade pooɗal (sulɗaane) ɗaŋre nde, lotta ngal, ɓeyda kadi njaaweeki maggal, oon sifaa wiyetee ko fooɗ-lottaa (assistance gravitationnelle), ngal dañi kadi ɓamde ñalnde 01 Siilo 2001 natal lewru Rojju ina wiyee Iyoo, ndeen ngal yaaɓani ɗaŋre Galliire, ngal waɗi duuɓi tati e laawol nde ngal yottii
    Ko e Jolal hitaande 2010 ngal ɓadii lewru ina wiyee Anselaad, nduun ko wooturu e lebbi Galliire.
    Lewru Anselaad ina moofti maayo haaɗngo e les laral ndiyam penndiɗam, nde wonnoo luggere nde ina waɗi nokkuuji gulɗi, cirƴe ndiyam moolanaanɗe ina ummoo e mayru njaaɓana weeyo, baagal ngal heɓɓiima huunde e cirƴam ɗam ngam wiɗtude mbela ina waɗi batte nguurndam, sabu ngoon maayo mooftiingo e nder nduun lewru e ngo foti waɗde nguurndam, so kulle walla puɗi, waɗi annduɓe sikkude ina fota waɗde, ko yerondirde e nokkuuji baaɗi noon e dow ɗaŋre men Ngaawe, sabu ko way noon ina woodi e leyd kadi ina waɗi kulle e puɗi.
    Ko goonga ni en mbaawaa taƴde won ko wuuri toon, kono e nder maaje kaaɗɗe ɗe leydi ɗe, mboorkaaji ina tawee e nder lugge majje, tawa ɗiin mboorkaaji ina njaltina nguleeki mawki e nder ndiyam he, ɗam ñifataa nguleeki ki sabu doolnude ki, sera ɗiin nokkuuji niɓɓiɗɗi lugiɗɗi kulle ina tawee toon e puɗi ko toon tan mbaawata wuurde, hakke no ɗiin nokkuuji mbay lugiiɗde naange yiyetaake toon, wadde ko e niɓɓere dewus ɗi ngoni.
    No mbiyruɗen dow nih, ndeen baagal ngal heɓɓiima cirƴam ɗam, ngal tawii heen ndiƴƴam (hydrogène) ɗam microbaaji kuutortoo e nguurndam mumen.
Ina jeyaa e nate ɓurɗe yooɗde ɗe baagal kasinii ɓami, natal ɗaŋre Galliire ina wirni Naange, sabu feggere nde ina jalba, ina yooɗi sabu wyata ko no huɓɓat ni, les ɗaŋre nde koode ɗiɗe ina cooynee, ɗeen ngoni Leydi e Lewru.
Lewru woɗndu ina rewi e ɗaŋre Galliire ina wiyee Titan, ndu waɗi ko faandu mawdu henndu, tekkeendi nduun faandu ian wona hakkunde 200 e 880 km, ngam yuurnaade beeli kuɓɓam e dow Titan ko maa Kasinii huutorii jiyɗe les-mboɗirke (infrarouge), en njejjitaani kadi Kasinii ina wambitnoo baagal Hiigens e dow lewru he ngam wiɗto.
    Ko ɓooyaani ko Baagal kasinii gayni kuɓɓam mum, nde wonnoo ko kaŋjam yiiltatnoo baagal ngal, so ɗam gasii wayata ko no puccu ngu alaa labungal, ngal waawataa yiilteede no haanirta ni, wadde ndeen a ngal waawi yan'de walla felmaade goɗɗum.
    Waɗi baagal Kasini liɓeede e ɗaŋre Galliire ko mbela lebbi ɗaŋre ɗi ina kisa, sabu baagal ngal ina gasa tawa na nawori mikrobaaji ummiiɗi e Ngaawe, so tawii ngal yanii e wooturu e lebbi Galliire en ndaaɓat nduun lewru, ndu waɗa mikrobaaji ɗi njeyaaka toonKasinii e lappol mum lobbol.Kasinii e lappol mum lobbol.
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le vendredi 22 septembre 2017 13:22

Modifié le lundi 25 septembre 2017 14:05

Ko woni weeyo, to ngo fuɗɗii?

   Weeyo fuɗɗii ko dow laral henndu muurngal leydi ngal, ngaal laral ko woni ?

   Ko maayo henndu fawotoongo e dow won e ɗaŋe, ngoo maayo henndu fawiingo e dow ɗaŋre Ngaawe ( woni Aduna men o) ina seerti e maaje keewɗe, sabu ko e maggo poofaten, ɗaŋe goɗɗe baaɗe no Raam (jaayre) walla Mbaañ, ina njogii maaje keneeli kono ina ceerti e ngo men ngo, sabu en naftortaako e foofde e majje, refti heen maayo henndu ngo ina daɗnda en e bone weeyo, ko way no kaaƴe kayhatooje e ciiñsiiñƴe Naange lorlooje.

   Henndu ina heewi e dow leydi ɗo toowaani, kono en ɓeydoto toowde tan ina ɓeydoo famɗitde, to dow kaaƴe ɗe kiloometruuji tati tooweendi, eɗen tina caɗeele e foofde, henndu weeɓndu weldu foofde ndu ko e wertaango leydi takkii ndu ɓuraani 30 kiloomeeteer dow, mbela keerol ina woodi hakkunde maayo henndu ngo e weeyo?

   Alaa keerol nih kono eɗen mbaawi wiyde weeyo fuɗɗii ko 100 kilomeeteer dow fay yeeso, so en njawtii 100 nde en naatii weeyo, geɗe keewɗe mbayloto, ɓeto nguleeki, ɓitto maayo henndu, kadi bifol henndu, ɗuum noon eɗen mbaawi wiyde ko ɗoon weeyo fuɗɗii, wadde en nganndii weeyo woɗɗaani no feewi, kadi maayo henndu huurngo leydi ngo tekkaani walla luggiɗaani.

Ko woni weeyo, to ngo fuɗɗii?
​ 0 | 0 |
​
0 | Partager
Commenter

Plus d'informationsN'oublie pas que les propos injurieux, racistes, etc. sont interdits par les conditions générales d'utilisation de Skyrock et que tu peux être identifié par ton adresse internet (195.154.151.47) si quelqu'un porte plainte.

Connecte-toi

#Posté le lundi 28 août 2017 17:21

Ses archives (135)

  • Doŋe ɗaŋre men Ngaawe e daartol majje. mer. 09 août 2017
  • Kartal teskorgal e okteeji maggal. mar. 25 juillet 2017
  • Ñifgol Naange. ven. 07 juillet 2017
  • Ndiyam e dow Ngaawe mar. 20 juin 2017
  • Buuɗal yurmeende heblanaama baagal wiɗto. mer. 07 juin 2017
  • Rojju yummum duleeɗi, baammum duleeɗi. ven. 26 mai 2017
  • Précédent
  • Suivant
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • ... 15
  • Suivant

Design by lequipe-skyrock - Choisir cet habillage

Signaler un abus

Abonne-toi à mon blog ! (9 abonnés)

RSS

Skyrock.com
Découvrir
  • Skyrock

    • Publicité
    • Jobs
    • Contact
    • Sources
    • Poster sur mon blog
    • Développeurs
  • Infos

    • Ici T Libre
    • Sécurité
    • Conditions
    • Aide
    • Signaler un abus
    • En chiffres
  • Apps

    • Skyrock.com
    • Skyrock FM
    • Smax
    • Yax
  • Autres sites

    • Skyrock.fm
    • Tito Street
    • Tasanté
    • kwest
    • Zipalo
    • oMIXo
  • Blogs

    • L'équipe Skyrock
    • Music
    • Ciné
    • Sport
  • Versions

    • France
    • International (english)
    • Site mobile